Hranom, naravno!! I to ne bilo kakvom hranom, već onom mojom, najdražom...onom koju godinama kuham i neprestano nadopunjujem. Iako sam u međuvremenu drastično promijenila prehranu ( na bolje, naravno :) ovo je i dalje ostala uvijek dostupna bilježnica koju nikad ne zagubim i stalno je pri ruci. Stoga ovo nije još jedan blog o hrani već moja osobna škrinjica s blagom, a cilj je imati sve svoje dragocjenosti na jednome mjestu.


ponedjeljak, 25. lipnja 2012.

DOBRA HRANA br. 13

Tema broja: ljetni sendviči

Namirnica mjeseca: mahune.
Salate, juhe, prilozi...mlade su mahune idealna namirnica u svim vrstama jela stoga trk na tržnicu i uhvatite se čišćenja. Varivo od mahuna jedno je od meni najdražih iako mi se jako dopala ideja za divnu ljetnu juhu: popirjati mahune na luku i maslinovu ulju, dodati temeljac pa kuhati pola sata. Na kraju dodati kozice popržene na češnjaku. I gotovo. Meni zvuči super.




A najzelenija i najjednostavnija salata treba sadržavati samo mahune, vrtne šparoge, grašak, rikulu i bosiljak, sve zajedno preliveno s malo maslinova ulja i usitnjenog češnjaka.


PRIRUČNIK ZA PREŽIVLJAVANJE LJETA NA SAMONIKLOM BILJU:




KAPARI: Beru se u rano proljeće i nakon sušenja potapaju u morsku vodu, slanu otopinu ili ulje. Odlično se slažu uz slane srdele ili tatarski biftek. Osim izdanaka koriste se i listići koji se mogu jesti kao povrće ili konzervirati.






MEDVJEĐI LUK: Najbolji je svjež, u salatama ili dodan juhama, jelima od mesa i povrću. Ako niste probali, sakako probajte Pogačice od medvjeđeg luka i šampinjona, odlične su. Sezona traje od travnja do lipnja a lako ih je zamijeniti za iznimno otrovnim mrazovcem, stoga oprez!




MOTAR: polugrmovita biljka, raste u neposrednoj blizini mora, na stijenju ili pijesku. Listovi imaju slan i aromatičan okus a dobar je u salatama ili umacima. Može se pirjati na maslacu, pohati ili kiseliti. najbolje ga je brati prije cvatnje od sredine svibnja do prvog dijela lipnja.



BAZGA: Cvjetove treba brati odmah nakon otvaranja, kad su mliječnobijele boje, a plodove u rujnu. Od cvjetova kuhamo čaj, sirupe i sokove a od plodova radimo kompote, pekmeze i sokove. Bobice se mogu i peći no nikako ih nesmijemo jesti sirove.




KISELICA: Za salate, juhe ili uz ribu, ova je samonikla biljka odlična za omekšavanje mesa omotana oko odrezaka ili dodana u marinadu. Ne pretjerati s količinom.



CIKORIJA:  Gorki listovi cikorije specijalitet su u nekim kuhinjama a u kombinaciji s češnjakom, slanim srdelama ili inćunima često se upotrebljava s tjesteninom ili kao dodatak jelima od mesa. Listovi i korijen beru se u jesen.



LAVANDA: Daje lijepu notu kiselim i slatkim jelima. Dobro se slaže s crvenim mesom, divljači, ribom te šljivama ili kupinama. Koristi se i u desertima. Cvate tokom cijelog ljeta, od lipnja do rujna.



TRPUTAC:  Kao zeljasta trajnica česta je pojava na livadama, listovi se beru od svibnja do kraja kolovoza. Mogu se jesti sirovi ili na salati ili se dodati u nabujak. Mogu se kuhati poput kelja ili blitve, ili u varivu. Osim hranjivih, trputac ima i ljekovite osobine no ne preporučuje se trudnicama.

VLASAC: Raste uz obale rijeka i na vlažnim livadama od proljeća do jeseni. Jelima daje lagan i svjež okus luka. Koristi se u svježem ili sušenom obliku a dugo kuhanje mu uništava okus. Čest je u juhama, salatama, jelima od jaja, paštetama, varivima i umacima na bazi vrhnja ili jogurta.

LISTOVI MASLAČKA: Ovisno o području u kojem raste, cvjetovi se beru od ožujka do svibnja a listovi prije početka cvjetanja. U jelima se kombinira s krumpirom, tvrdo kuhanim jajima, grahom ili tjesteninom. Od cvjetova se priprema sirup koji se uzima na žlicu ili pak služi za zaslađivanje čaja.

POTOČARKA: Dragušac ili potočarka trajna je vodena biljka koja raste u izvorima, potocima, rijekama ili jarcima s čistom vodom, zbog čega se smatra indikatorom nezagađenosti i čiste prirode. Vrijedan je izvor minerala i vitamina, a odličan je dodatak jelima - primjerice u juhama, salatama i sokovima. Ili jednostavno dodana u sendvič. Bere se u proljeće.


A zatim jedan inovativan način serviranja - brudet u teglici. Na dnu crvena palenta ( s rajčicom ), na njoj brudet od 'gofa', pa bijela palenta sa začinskim biljem i na vrhu brudet od škarpine. I sve to posluženo uz domaći kruh s rajčicom. Ideja je izišla iz greativnog uma vrhunskog kuhara i direktora hrane Raula Lajtmana a servira se u Lidu.
( skenirala sam fotku jer nisam našla na netu )



Lista želja dobre hrane otkriva nam neke novitete na tržištu kao što su džemovi po receptima naših baka ( kuharicu sa Noninim receptima za džemove i ostale delikatese možete skinuti u pdf formatu na webici www.nona.hr, op.a. )






zatim organski sladoledi Gilda Rachellija koji se mogu pronaći u trgovinama Garden








pa DEGLON noževi 4u1, slažu se jedan u drugi a svi zajedno u blok od istog materijala. Ludo i savršeno



zatim slilkonski Trudeau otvarači za staklenke








i na kraju poslastica: Coffee Bean Caramel, umaci za kavu ili druge slastice od Fat Toad Farma
(  iz Vermonta )




gotovo


( ispričavam se ali sendviče ne jedem pa ih kreirajte sami)



 ;)