KAKO ODABRATI DOBRO KOKOSOVO ULJE

Unatrag nekog vremena kokosovo je ulje postalo jedna od najpoželjnijih prehrambenih namirnica, ne samo zbog svojih nutritivnih vrijednosti već i zbog beskrajnih mogućnosti njenog korištenja i ugodnog okusa.

Odmah da kažem da nisam nikakav ekspert za ulja pa znam samo ono što me se u letu ulovi no kao prosječan kupac važno mi je da prilikom izbora znam bar neke osnove.

O masnoćama se doista mnogo govori i piše pa nećemo ponavljati, jedno je sigurno, kokosovo ulje jedno je od najkvalitetnijih i najukusnijih masnoća trenutno na tržištu.
Iako po kategorizaciji spada u zasićene, što znači loše masnoće, postoji poprilično dokaza da generalno nije baš tako. Naprotiv. Portal 'Zdrava krava' tu nam zbunjolu detaljno objašnjava OVDJE .

Bez obzira što riječ 'masnoća' sama po sebi izaziva 'brrrrrr' efekat, masnoće nikako ne treba izostaviti iz prehrane, dapače, one nam trebaju za funkcioniranje mozga, kao skladište energije i važan sastojak staničnih membrana pa treba ići u korak s vremenom i uvesti u prehranu nova saznanja a ne se držati starih navika zbog kojih posljedice osjećamo na vlastitim kostima.
 ( Potpisujem! )
Mada je jasno da zbog toga pojedemo hrpu 'zdravih' bedastoća koje za 20 godina proglase štetnima.

'Sve je to zbog lošeg vina' pjevao bi Željko Bebek, a ja bih rekla da bi bilo dobro kad bi u pitanju bilo samo vino no na žalost dugogodišnje korištenje jeftinih biljnih ulja iz samoposluge i plastičnih margarina kojim su nas majke hranile uvjerene kako nas tjeraju na 'zdravi' doručak' zaslužni su za taj naš današnji itekako razložan strah od masnoća.
Sad, nakon što su nam nutricionisti ukazali a proizvođači priznali sastojke tih sveprisutnih namirnica, tek sad nas je počela loviti panika. Vas možda nije? Ako vam nije stalo do samoga sebe zašto mislite da bi drugima trebalo biti stalo? Naprimjer liječnicima. Od njih očekujemo da riješe svu našu nebrigu o vlastitom tijelu jer mi se, naravno, ne bi odrekli ničega.

Stavimo to malo na vagu.

S jedne strane su odlasci liječniku, čekanje po čekaonicama, bolovi i hrpe lijekova koje pijemo na recept i bez njega, što naravno itekako košta, a s druge strane je zdrava hrana.
Što mislite, što je skuplje?

Ako su vam sad stvari jasnije vratimo se masnoćama.

Osvrnimo se na gornju tablicu.
Osnovno je da biramo NEZASIĆENE masnoće i zapamtimo koje su to:
Mono nezasićene su avokado, sjemenke, orašasti plodovi, hladnoprešana ulja...
Poli nezasićene masnoće su također ulja poput sezamovog, maslinovog i suncokretovog ( ne zaboravite da maslinovim začinjamo salate a suncokretovo služi za prženje zbog višeg stupnja tolerancije na temperaturu ) a ima tu još i lanenog, konopljinog i orahovog kojim povremeno začinimo salatu. Bitno da su hladnoprešana.

TRANS MASTI izbjegavamo; to je onaj dio koji smo gore nabrojili - margarini, grickalice poput čipsa, prepune hidrogeniziranih ulja te klasična biljna ulja iz samoposluga.

Dok kupujemo ne razmišljamo da je velik dio sastojaka od kojih se proizvode margarini i jestiva ulja GMO porijekla pa na kraju jedina povoljna stvar koju možemo reći u korist takvih proizvoda je da su takva ulja najstabilnija za prženje što i nije neko opravdanje jer u trgovinama zdrave hrane postoje i ulja za prženje pripremljena procesom koji je primjeren za visoka zagrijavanja, a osim toga uvijek možemo upotrijebiti GHEE koji je i zdrav i ukusan.
Veliki vodič kroz masnoće pročitajte OVDJE.

Ako želite vjerujte ako ne, ne morate, svatko uvijek vjeruje u ono što mu odgovara.

Ja sam ovdje ionako već napisala desetak puta više nego sam htjela a htjela sam samo reći prosječnom kupcu koji se s kokosovim uljem susreće prvi put ( evo nas napokon na temi :) da u prodaji postoje dvije vrste kokosova ulja - s okusom i neutralno, bez okusa, pa vam se može dogoditi da ne znajući donesete kući ulje kakvo niste očekivali, zato obratite pažnju.

RAFINIRANO kokosovo ulje je bez okusa i ima višu točku sagorijevanja pa je pogodno za prženjezbog svog čistog okusa bez dominantne kokosove arome. Cilj rafiniranja je produžavanje trajnosti proizvoda na štetu kvalitete proizvoda stoga takvo ulje nema istih zdravstvenih beneficija kao nerafinirno ali i dalje je odličan izvor velikog dijela masnih kiselina koje nam trebaju. Gotovo sva ulja na tržištu su rafinirana osim onih na kojima nije striktno naglašeno da su nerafinirana. Osim prženja takvo ulje možete stavljati u kolače, slastice, smoothije, salate...uglavnom na svu hranu koju želite da zadrži vlastiti okus.

NERAFINIRANO kokosovo ulje ima intenzivnu aromu kokosa i pogodno je za kolače, preljeve i egzotična jela. Obično je etiketirano sa 'djevičansko' ili 'ekstradjevičansko' i iste je koegzistencije kao i rafinirano kokosovo ulje. Po definiciji, djevičansko bi trebalo biti napravljeno prvim prešanjem svježeg, sirovog kokosa, bez dodavanja bilo kakvih kemikalija. Ovisno o tome kako je ekstraktirano, aroma može biti veoma intenzivna ili sasvim blaga, pa sam ja u svom prvom susretu s kokosovim uljem bila uvjerena da se moja bočica užegla. Sad znam da je u pitanju bila aroma pa uvijek kupujem malu bočicu jedne vrste i veliku druge vrste, ovisno o planu prehrane za naredno razdoblje.
Predlažem da za prvi put kupite nerafinirano i koristite u slasticama, nekako mi se čini da će svi to lakše prihvatiti nego da im prelijete preko matovilca.

Da zaključimo:
( mrzim velike članke, ovaj je doista pretjeran )

A) Odbaciti ulje iz supermarketa i uzeti hladnoprešano suncokretovo iz trgovina zdrave hrane.
Razlog: pržite hranu u dubokom ulju pa ga mnogo trebate? ako je odgovor NE onda ne bi smio biti problem dati desetak kuna više za malo više zdravlja kad vam litra ionako traje barem pola mjeseca i duže. Ako je odgovor DA onda pročitajte još jednom gornji članak i ODMAH odjurite do prve trgovine zdrave hrane jer itekako imate razloga.
Ako izaberete kokosovo pretpostavka je da ćete za pripremu hrane koristiti manje ulja ( zbog visoke cijene ), što je opet dobro. Ne zaboravite da vaš mozak treba kvalitetnu hranu a ne neko smeće.
Sva kokosovova ulja definirana su kao vrhunski proizvod koji svojom sastojcima učinkovito pomaže protiv alzheimera pa razmislite dvaput na čemu škrtarite.

B) Zaboraviti margarin u svim varijantama. Možda griješim, no JAKO sam sklona vjerovati da je OVAJ članak prepun točnih informacija. Dajbože da nije i da su istinita uvjeravanja kojima nas proizvođači uvjeravaju da se u međuvremenu promijenio proizvodni proces u korist kvalitete margarina jer i dalje najveći dio populacije koristi margarin kao namaz na kruhu i dodatak kolačima. I naša djeca to jedu.
Maslac košta duplo više no naše zdravlje valjda toliko vrijedi. Ili se možda varam?

Proguglajte malo, na tržištu postoji čitav niz hladnoprešanih ulja pogodnih za korištenje pa izaberite koje vam je najprikladnije. Ne zaboravite na mast ( običnu, domaću, svinjsku ), naravno, u malim količinama.