Ovo definitivno spada u red sitnih gušta, ne zbog veličine porcije već zbog snage kojom udara na osjetila
Sjećate se španjolskog Alicantea i onog pečenog sira s medom i začinskim travama kojeg je kolegica naručila za večeru?
E pa ako ste već zaboravili, ja nisam. To je bilo toliko dobro a naizgled toliko jednostavno da naprosto nisam mogla propustiti da ga kod kuće isprobam.
Prvi se pokušaj nije proslavio. Prvo zato što sam upotrijebila kozji sir koji je prilikom pečenja pustio aromu i postao dominantan i suviše slan, a drugo, pekla sam ga kao da ćemo od njega dobiti salmonelu. Naravno, skroz se rastopio i izlio iz gabarita.
( slika gore )
No zato je drugi pokušaj ispao čista fantazija bez obzira što sam koristila Presidentov Saint Morgon jer trenutno u frižideru nije bilo camemberta.
Prije svega moram reći da je ovo za one koji vole takve stvari. Moj je suprug stavio zalogaj u usta i zaključio kako je fino ali mu je dosta. Slažem se da ga se ne može suviše pojesti, intenzivan je i zasitan ali kad sami sebe ( i naravno druge ) želite nečim finim počastiti, kad vam fali samo zalogaj, neki fini gušt da ga stavite u usta, kao predjelo ili poslije fine večerice ili ručka - ovo je prava stvar.
Gotovo je čas posla. Treba samo odmotati sirek, odozgo premazati medom i posuti sjeckanim svježim začinima ( ružmarin i majčina dušica ), dodati okolo još malo meda i ubaciti u zagrijanu pećnicu na 10 minuta.
Sve više je suviše.
Najjednostavnije ga je ispeći u vlastitoj drvenoj kutiji. Moja se ranije raspala pa sam koristila kalup.
Osim meda tu su još i slane varijante s maslinovim uljem i češnjakom ili prženim sjemenkama. Izvrsno se slažu i orašasti plodovi i sve ono što uobičajeno služimo s takvom vrstom sireva. Sve ovisi o trenutku i apetitima. Posipati, zapeći i poslužiti s tostiranim baquettima i čašicom finog vinčeka.
Ja sam svoj drugi pokušaj pojela uz dobar film. Sjetila sam se okinuti fotićem tek nakon filma( čitaj: nakon što sam gotovo sve pojela :)
treći slijedi uskoro...njama...