Krasna knjiga!
Jedina knjiga koju sam u knjižnici produživala četiri puta pa ispada da je od ljeta bila kod mene i još uvijek mislim da nisam savladala sve što u njoj piše i da je svakako moram kupiti. Već sama prva rečenica koja kaže 'Kuhanje je najviša od svih umjetnosti koje je čovječanstvo stvorilo' i ona iz uvoda 'Kuhanje je nešto vrlo osobno' govori o pristupu koji autorica( Aveline Kushi & Alex Jack )imaju prema hrani.
Kad sam u prvih 30 stranica stavila dvadesetak post-it papirića kao oznaku što bih svakako željela iz knjige prepisati, shvatila sam da je ova knjiga nešto što svakako želim imati. previše je važni podataka, previše novih, beskrajno zanimljivih otkrića iz kulinarskog svijeta koji mi ova knjiga može pružiti.
Zbog toga ću za sad prenijeti samo neke male informativne činjenice a jednog dana, kad je kupim, potrudit ću se da izvučem iz nje mnogo više toga.
Umjetnost makrobiotičkog kuhanja uči nas da obuzdamo zmaja neumjerenosti, neravnoteže, lažnog apetita i lošeg ukusa.
UNUTRAŠNJA VRATA
Različiti su oblici energije koje možemo vidjeti u hrani. Najtemeljniji oblik energije je vatra. Da bi ostalo u životu, naše tijelo treba održavati toplinu; ohladimo li se previše - umiremo. Život i smrt dijeli samo nekoliko stupnjeva u toplini. Tako je tjelesna energija uvelike slična vatri, a usta su kao pećnica. Umjesto gorivom, tjelesnu temperaturu održavamo hranom. Kao i kod drveta, tako i količina i vrsta hrane određuju kvalitetu vatre. Odgovarajuća hrana održava tjelesnu temperaturu stabilnom, što nam omogućava da sudjelujemo i u drugim aktivnostima. Previše hrane smanjuje tjelesnu temperaturu kao što previše drva može ugasiti plamen. Bolest je kao dim i često posljedica stavljanja suviše drva na vatru. Smanjujući količinu hrane koju jedemo ili raspoređivanjem u nekoliko obroka, potičemo vatru da gori normalno kao prije.
Hladne namirnice i napici negativno utječu na tjelesnu temperaturu. Hladno se tradicionalno koristi samo povremeno i u vrlo malim količinama.
Na dalekom istoku kažu da zdrava osoba ima hladnu glavu i topla stopala, dok bolesna osoba ima toplu glavu i hladna stopala. U održavanju općeg zdravstvenog stanja ključna su ta dva područja.
Zdravlje je ravnoteža, sklad yina i yanga. To je ravnoteža između unutrašnje i vanjske sredine, mentalnih i fizičkih aktivnosti, biljne i životinjske hrane, kuhane i sirove hrane, soli, ulja i bezbroj drugih međusobno povezanih činilaca. Yin i yang stvaraju sve pojave.
Krajnje yang u cijelom spektru hrane jesu: meso, perad, jaja, tvrdi mliječni proizvodi, rafinirana sol, dakle proizvodi koji su prejaki za svakodnevnu prehranu.
Krajnje yin su mekši mliječni proizvodi, tropsko voće i povrće, med i šećer, kava i drugi stimulansi te alkohol, koji su energetski preekspanzivni za uobičajenu prehranu.
Između ta dva ekstrema središnja je kategorija uravnotežena hrana koja je time pogodnija za svakidašnju čovjekovu prehranu. To su cjelovite žitarice, mahunarke, povrće, morske alge, sjemenke i orašasti plodovi te voće iz vašeg okoliša.
Hrana koju jedemo odraz je sposobnosti prosuđivanja i kuhanja onoga koji ju je pripremao. Kvaliteta odabranih namirnica, načini rezanja, dužina kuhanja, količina začina, način na koji je jelo servirano, te njegov okus i miris - sve to ovisi o kuharu. Dan za danom postavljate temelj zdravlja i blagostanja obitelji.
KUHANJE U SKLADU S GODIŠNJIM DOBOM
Sva hrana raste sezonski, a svako godišnje doba ima karakterističnu energiju koja se upija i prenosi hranom. U makrobiotičkoj kuhinji kuhanje se prilagođava godišnjim dobima uzimajući u obzir zakonitosti mijenjenja energije kako u tijelu tako i u vanjskom okolišu. Tu ću temu detaljnije obraditi u knjizi 'Dijeta 3 godišnja doba' a ovdje bih samo dodala da se promjene ne događaju samo s godišnjim dobima već svakodnevno. Jutro je kao proljeće, sredina dana je kao ljeto, kasno popodne kao jesen a sumrak i večer su kao duga zima. Za cjelokupnu ravnotežu i naše zdravlje taj je dnevni ciklus veoma važan. Zato je izuzetno važno jesti one namirnice koje donosi određeno godišnje doba. Smeđa riža i druge cjelovite žitarice treba jesti tijekom cijele godine.
PET OKUSA
Jedan od oblika energije je okus. Svaki je okus povezan s godišnjim dobom u kojem prevladava, s vrstom tople ili hladne energije i specifičnim tjelesnim organima koje podržava
KISELO: kiseli je okus povezan s proljećem. Hrana kiselog okusa kontrahira, skuplja i ubrzava energiju. Kiselo je osobito korisno za jetru i žučni mjehur. Kiseli kruh, pšenica, ocat, kiseli kupus i limun su tipični kiseli okusi.
GORKO: gorak ili zagoren okus povezuje se s ljetom, a njegova energija je suha i raspršena. Gorka hrana, koja stimulira srce i tanko crijevo, podrazumijeva radič, čičak, crne sjemenke sezama i neke vrste kukuruza.
SLATKO: sladak okus odgovara kasnom ljetu, a tipični su primjeri žitarice, mahunarke i mnoge vrste povrća, pogotovo okrugle kao što su lukbundeve i kupus. Prirodni slatki okus je hranjiva energija. Ona opušta i centrira čitavo tijelo, a osobito umiruje slezenu, želudac i gušteraču. Današnji rafinirani šećer nije osjetilu okusa sladak, nego ljut.
LJUTO: ljuto ili žestoko poklapa se s oštrinom jeseni i daje vruću, raspršenu energiju. Ljuta hrana daje jaku, prema van usmjerenu energiju, koja stimulira cirkulaciju i pomaže izbacivanju tvari iz dubine tijela prema površini. Tipični su primjeri mladi luk, daikon, đumbir, papar. Oštar, ljuti okus, godi plućima i debelom crijevu, ali preljuta hrana, kao što su tropski začini uzrokuje hiperaktivnost, prejaku stimulaciju krvi i nadražuje crijeva.
SLANO: slani okus energetski odgovara zimi i daje jaku oslobađajuću silaznu energiju. Kvalitetna sol omekšava tvrda stanja i jača bubrege i mokraćni mjehur. Tipični primjeri ove energije su namirnice kao morske alge, miso, umeboshi-šljive i tamari. Namirnice životinjskog porijekla koje sadrže velike količine natrija suviše su slane i mogu uzrokovati oštećenje bubrega i dodatno naprezanje srca.
PET BOJA
Boja je također oblik energije. Zelenkasta ili svijetložuta hrana često je i kisela ( limun )i hrani jetru i žučni mjehur.
Žuta hrana poput kukuruza povezana je sa srcem i tankim crijevom. Žute i narančaste namirnice kao što su proso, bundeva i mrkva osobito su dobre za želudac, slezenu i gušteraču.
Bijele ili blijede namirnice uključujući ječam, rižu i daikon korisne su za pluća i debelo crijevo.
Morske alge, mahunarke i druge tamne namirnice jačaju bubrege i mokraćni mjehur.
Boja potiče tek i stvara ljepotu i red u obroku.
...A zatim slijedi detaljan opis posuđa i pribora za kuhanje, začina, namirnica s naglaskom na smeđu rižu ( jeste li znali da će smeđa riža biti naročito slatka ako je kuhamo u loncu pod pritiskom? ), pa voće, povrće, sojini proizvodi i prerađevine, salate, preljevi, ribe, alge, deserti, užine....
...zar ovo nije dovoljan razlog da svatko poželi ovu krasnu kuharicu imati pri ruci prilikom kuhanja?